... Nde naange ngen yiilornoo ka tummbo hoore, be juuli fanaa. Bali wi’i yo faybe ben yahu siltoya boggi boyle-newnu, boyle-ñaɗɗe maa boyle-bono. Ko hebii woo bokko ko cuhun wuro kun ñibiree, haa o soppoya kanko kadi leɗɗe meesirɗe, e kolkole, e tugaale.
Bali e faybe mun ben fottoyi ka yeeso alansaraa tawi be moobindirii ndoose, kolkole, kewe, delbi, bilorɗi e boggi buy.
Bimmbi nden ñannde, Bali subii senngo dow, ka nder dinngiraa, o fewti funnaange, o eti teppere ...
... Nde naange ngen yiilornoo ka tummbo hoore, be juuli fanaa. Bali wi’i yo faybe ben yahu siltoya boggi boyle-newnu, boyle-ñaɗɗe maa boyle-bono. Ko hebii woo bokko ko cuhun wuro kun ñibiree, haa o soppoya kanko kadi leɗɗe meesirɗe, e kolkole, e tugaale.
Bali e faybe mun ben fottoyi ka yeeso alansaraa tawi be moobindirii ndoose, kolkole, kewe, delbi, bilorɗi e boggi buy.
Bimmbi nden ñannde, Bali subii senngo dow, ka nder dinngiraa, o fewti funnaange, o eti teppere tati, o fempi sawru. O wallini hayre ka o iwi ɗon. O fuɗɗii ka sawru ndun fempaa ɗon, o fewti hirnaange, o eti teppere tati o wallini hayre. O yetti keri e boggol, o habbi sawru ndun ka tummbo, o ŋeerinaali. O pottini hayre nden ka funnaange, o darni ɗon keri kin. O pooɗi boggol ngol, o ŋanni, o habbi ka daande keri kin haa ŋeeri. Ontuma o yetti keri kin o siifi hurunndaare o taarini sawru ndun beru junndi boggol ngol...
Lire plus